Održan poslovni skup “Croatia Business Risk Outlook 2026”
Croatia Business Risk Outlook 2026 potvrdio je status vodećeg godišnjeg okupljanja poslovne zajednice posvećenog analizi i predviđanju trendova u području upravljanja rizicima. Skup je okupio vodeće domaće i međunarodne stručnjake, članove uprava najznačajnijih hrvatskih kompanija te predstavnike javnog sektora.
Skup je otvorio prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik CCGM-a, naglasivši važnost integriranog upravljanja rizicima kao temeljnog instrumenta stabilnog i otpornog gospodarstva. Istaknuo je da Hrvatska, zahvaljujući ljudskom kapitalu, znanju, kreativnosti i strateškom položaju, ima priliku preuzeti ulogu regionalnog predvodnika u oblikovanju novih pristupa rizicima i prilikama.
Sudionicima se video porukom obratio izv. prof. dr. sc. Marko Primorac, ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Naglasio je značaj kvalitetnog korporativnog upravljanja, reforme zakonodavnog okvira za državna poduzeća te ulogu učinkovitog upravljanja rizicima u javnom sektoru, posebno u pogledu transparentnosti, održivosti i financijske stabilnosti države.
Globalne perspektive rizika i poslovnih prilika predstavila je prof. dr. sc. Danijela Miloš Sprčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, članica Akademskog savjeta Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment. U svom izlaganju je predstavila tri važna istraživanja o globalnim poslovnim rizicima te je istaknula kako složenost i neizvjesnost suvremenog poslovnog okruženja zahtijevaju strateški i sveobuhvatan pristup upravljanju rizicima, koji nadilazi klasične modele i stavlja naglasak na dugoročnu otpornost i održivost.
U okviru skupa održane su i dvije zanimljive panel-rasprave. U prvom panelu su sudjelovali Christoph Schoefboeck (Erste banka), Tomislav Popović (Maistra), Ivana Čehulić (NEXE Grupa), Matija Kovacevic (Hrvatski Telekom) i Ivan Paic (KONČAR). U drugom panelu sudjelovali su prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa (FOI), Marko Cosic (Đuro Đaković Grupa), Neven Vrankovic (Atlantic Grupa) i Vladislav Veselica (Janaf). Rasprave su obuhvatile širok spektar tema – od geopolitičkih rizika, stanja na tržištu rada i digitalne transformacije, do energetske sigurnosti i otpornosti opskrbnih lanaca.
Povijest nas uči da upravo u vremenima najveće nesigurnosti nastaju najznačajnije inovacije i najhrabriji iskoraci. Zato je nužno razvijati kulturu anticipacije i promišljanja o budućnosti, kulturu suradnje i odgovornog odlučivanja. Rizik se ne smije promatrati samo kao prijetnja, nego i kao poticaj za transformaciju – kao sastavnica našeg ljudskog i profesionalnog putovanja.
Živimo u vremenu paradoksa: nikada nismo imali više znanja, tehnologije i mogućnosti, a istodobno nikada nismo osjećali veću nesigurnost i krhkost globalnog poretka. Unatoč brojnim instrumentima za razumijevanje svijeta, nikada nismo bili manje sigurni u vlastitu sposobnost predviđanja. Upravo ta dvoznačnost zahtijeva novu vrstu intelektualne i moralne budnosti: onu koja nadilazi kratkoročne odgovore i usmjerava nas prema dubljem promišljanju o zajedničkoj budućnosti.
Integrirano upravljanje rizicima danas je više od strateške nužnosti: ono je pitanje naše sposobnosti da pronađemo smisao i red u svijetu obilježenom neizvjesnošću.
